Šta je održavanje zelenih površina ?

U održavanje zelenih površina spadaju sve oblasti hortikulture koje utiču na estetiku odnosno izgled jednog dvorišta. Na taj način podstiče se stvaranje pijatnog ambienta za boravak ljudi. Održavanje dvorišta je zanimljiv ali ne tako lagan posao. Ako nemate dovoljno vremena, znanja ili volje  da se posvetite održavanju dvorišta na pavi način a želite da vaše dvorište izgleda sređeno i održavano, savjetujemo da se obratite stručnom licu.

U nastavku pročitajte nekoliko ključnih stvari vezanih za održavanje zelenih površina.

Koje oblasti spadaju u održavanje zelenih površina ?

  • Košenje travnjaka,
  • Navodnjavanje,
  • Orezivanje žive ograde,
  • Orezivanje biljaka i grmova,
  • Malčiranje površina,
  • Prihrana zelenih površina,
  • Okopavanje i prihrana biljaka

Košenje travnjaka

Održavanje travnjaka zahtijeva posvećenost ali prije svega redovno košenje. U proljeće košenje travnjaka je češće zbog temperatura pogdnih za rast trave. U ljetnjam periodu zbog velikih vrućina košenje trave može se raditi i na 2-3 puta mjesečno. Košenje možete obavljati kosačicama na struju, benzin, a sve popularnije su kosačice na baterije. Električne kosačice obično se koriste za manje površine dok se benzinske ili baterijske kosačice koriste za površine veće od 500m2. Trimeri se uglavnom koriste za nepristupačne djelove gdje kosačica ne može prići. Uglavnom se koristi za uglove ili obradu travnjaka do staza ili trotoara. Nije preporučljivo koristiti trimer kao glavno sredstvo za košenje.

Navodnjavanje travnjaka

Navodnjavanje travnjaka u proljeće ne zahtijeva pretjeranu pažnju. Veća posvećenost oko navodnjavanja potrebna je od maja/juna kada će za rast i održavanje travnjaka zbog većih temperatura i suše biti potrebno više vode. Navodnjavanje se može raditi na više načina u zavisnosti od površine koju je potrebno zalivati. Manje površine do par desetina metara kvadratnih, mogu se nalivati čak i ručnom prskalicom. Uglavnom ujutru ili naveče zbog manjeg isparenja. Za veće površine biće potrebna prskalica koju možete premještati s mjesta na mjesto.

Ako pak želite sebi skroz olakšati brigu o navodnjavanju, biće potrebna instalacija sistema za navodnjavanje. U današnje vrijeme wifi sistemi za navodanjavanje su sve popularnija rešenja koja daju veću slobodu i pouzdanost u odnosu na druge sisteme za navodnjavanje bašte.

Orezivanje žive ograde i biljaka

Vrši se uglavnom u jesenjem periodu. Orezivanje žive ograde na našim prostorima obavlja se u oktobru/novembru. Dovoljno je živu ogradu orezivati jednom ili dva puta godišnje.  Profesionalno orezivanje žive ograde

Malčiranje površina

Malčiranje je radnja koja se obavlja radi sprečavanja rasta trave i korova kao i u dekorativne svrhe. Malčiranje terena obično je oko cvijeća ili ukrasnog žbunja, kako bi te površine dobile odgovarajući izgled a biljke bile zaštićene od korova.

Prihrana zelenih površina

Prihrana tla, odnosno đubrenje kako bi biljke imale potrebne hranljive materije. Radi se vještačkim ili stajskim đubrivom. Za prihranu trave koristi se i jedna i druga vrsta đubriva. Ako uzimate stajsko đubrivo, preporuka je ovčje đubrivo. Vještača đubriva takođe dolaze u obzir a mogu se pronaći u poljoprivrednoj apoteci. Najbolje je đubrenje trave raditi u proljeće prije kiša koje bi pospješile raspadanje đubriva i učinile hranjanje površina što efikasnijim. Ukoliko kiša izostane, ručno zalivanje ili prskalice takođe dolaze u obzir.

Okopavanje i prihrana biljaka

Okopavanje biljaka je dobar način da brinete o biljkama u dvorištu. Okopavanje će pomoći da zemljište oko biljke bude rastresito i što mekše kako voda što lakše prodirala u dio zemljišta oko korijena. Prihrana se kao i kod trave može vršiti stajskim i vještačkim đubrivom kao i prihrana putem lista. Prihranjivanje biljke djubrivom je dobro uraditi uz okopavanje biljke. Prihrana preko lista odnosno folijarna prihrana je proces koji se vrši prskanjem biljke rastvoriljivim đubrivom.

  1. Prednosti folijarne prihrane

Prednost ovakvog načina prihrane je u brzoj aporpciji hranljivih materija. Pomaže biljakama tokom suša i pospješuje razvoj.
Radi se:

  • Rano ujutru ili kasno popodne kako bi se izbjeglo isparavanje i opekotine na listovima.
  • Po oblačnom vremenu, ali bez kiše (kiša može isprati rastvor prije nego što ga biljka upije).